Porijeklo prezimena Tandara

Prezimena Tandara pripada skupini od oko četrdesetak prezimena motiviranih nadimcima u osnovi kojih su nazivi za predmete, uglavnom u kućanstvu i na imanju. Neka od prezimena iz ove skupine su: Alpeza, Arar, Brkljača, Brkljačić, Čutura, Ćesić, Kavelj, Kolovrat, Sačić, ).

Prezime Tandara je rasprostranjeno od Hrvatske, Bosne i Hercegovine preko skoro svih zemalja Europe, isto tako Tandara ima u Australiji i Americi.

Motivaciju prezimena Tandara možemo prikazati na slijedeći način:
Tandara ← Tandara ( ← tandara ( mala limena peć za grijanje ) ← tur. tandir. (Milan Nosić prezimena zapadne Hercegovine). Tändara tur. (tandyr) = 1. pekarnica, pećnica, prčvarnica, roštilj; 2. trgovina suhomesnatom robom, tändara-mändara – uzduž i poprijeko, zbrda-zdola, darmar, zbrka, sve i sva. (Rječnik stranih riječi Bratoljub Klaić).

U Rumunjskom jeziku postoji riječ TANDĂRĂ, čita se otprilike kao kad bi smo mi napisali CANDARA. Ta riječ znači cjepčica, iver, krhotina, odlomak. Postoji prezime TANDĂRA. Postoji mjesto TANDĂRĂ u županiji Dolj u južnom djelu Rumunjske koji ima oko 120 stanovnika.

Pokušajmo pratiti njega i njegove potomke do današnjih dana. Gotovo 300 godina povijesti jednog roda i nije malo razdoblje. A vidjet ćemo da je bilo i zanimljivo

TANDARE U RIČICAMA I ZAVELIMU


Nakon što je godine 1717. Imotska krajina oslobođena od višestoljetne turske vladavine, dolazi pod upravu Mletačke Republike. Jedan od žurnijih poslova nove vlasti bila je podjela zemlje starosjediocima i doseljenom stanovništvu. Izrađen je prvi katastar naših krajeva, pa tako i sela Ričice, i zemlja podijeljena stanovništvu razmjerno broju članova obitelji i statusu pojedine obitelji.
Godine 1725. tročlana obitelj Ivana Tandarića dobiva odgovarajuću površinu obradive zemlje u Ričicama. To je i prvi pisani trag o Tandarama u Ričicama, a koliko je meni poznato, i u Imotskoj krajini . Prijevod tog zapisa glasi:

3 u obitelji Ivana Tandarića
Čestica 22 – Na mjestu Netrub, graniči od zapada preko ceste Vid Kovačević, a od široka Ante Knežević.
Čestica 24 – Rečeni Netrub, graniči od sjeverozapada i zapada Ivan Lažetić, od drugih vjetrova krševito i šumovito.
Čestica 39 – Rečene ??, graniče od široka Mate Dujmović, a od zapada Ivan Ivanković.
Čestica 81 – Rečene Bare, graniče od zapada Vrbica, a od drugih vjetrova neplodno i neobrađeno.
Čestica 138 – Rečene ? ?, graniče od maestrala Ivan Ivanković, a od široka isti Tandarić.
Čestica 60 –Rečene Bare, graniče od zapada Ivan Pinuović, a od levanta neplodno i neobrađeno.

Ovom podjelom Ivan Tandarić je dobio u posjed nekretnine ukupne površine 2 kanpa, 13 kvarata i 696 tavola, što je približno 19 560 metara kvadratnih.

Iz katastarske karte, koja se čuva u Državnom arhivu u Zadru, nije bilo moguće pouzdano utvrditi lokaciju Ivanova prebivališta u Ričicama. Međutim, iz redoslijeda popisa posjednika čije su lokacije kuća na karti uočljive, položaja Ivana Tandarića na tom popisu te samog zapisa o dodjeli zemlje, može se bez ikakve sumnje reći da je Ivanovo prebivalište u novom zavičaju postao ričički Netrub.

Pritisnuta nezadovoljstvom stanovništva Imotske krajine, Mletačka Republika godine 1754. provodi novu raspodjelu zemlje. Banderija je područje za koje je u određenim okolnostima, odgovaran harambaša. On ima svoje pomoćnike, alfira i čauša. Njih trojica su potpisnici ovoga popisa, odnosno te nove raspodjele zemlje u Ričicama. Mletačka vlast je i na taj način htjela imati mir a odgovornost prenijeti na lokalnu upravu. Banderija je ujedno imala i obilježja današnje katastarske općine.
Vratimo se ričičkim Tandarama i potražimo ih kroz stare zapise. Popis iz godine 1754. je zadnji u nizu zapisa, takve vrste, iz osamnaestog stoljeća koji nam daju dragocjene informacije o našim davnim precima. Nasreću, sačuvani su i neki drugi dokumenti od neprocjenjive vrijednosti. To su stare dobre matične knjige. Iako su znatno oštećene, pružaju mnoštvo korisnih i dragocjenih saznanja. Zavirimo u njih.
Godine 1762. krsti se Ana Tandarić, kći Jurina. Ovo je prvi puta da se u starim matičnim knjigama pojavljuje prezime Tandara, odnosno Tandarić .

U matičnim knjigama župe Ričice do 1845. pojavljuju se prezimena Tandarić i Tandara, a nakon te godine samo prezime Tandara. Nesumnjivo je da se radi o istom rodu. Prezime Tandarić, koje prvi puta susrećemo u Ričicama 1725., nastalo je od izvornog prezimena Tandara i dobio ga je, što je tada bilo uobičajeno, stariji sin odnosno sinovi „starog“ Tandare. Možda je prezime Tandarić nastalo dijeljenjem jedne obitelji Tandara na dvije ili više obitelji. Pri tome jedan dio obitelji zadržao osnovno prezime – Tandara, a drugi dio obitelji dobio prezime Tandarić. Takav je slučaj bio s današnjim ričičkim prezimenom Medvidović, koji se 1739. pojavljuju pod prezimenom Medvid, kao osnovnim, i prezimenom Medvidović kao izvedenim prezimenom. Međutim, i sam Ivan je već 1739., a nakon toga i 1754. upisan pod prezimenom Tandara.

1.1 TANDARE NA RAZLIČITIM LOKALITETIMA U RIČICAMA


Kao što je već rečeno, tročlana obitelj Ivan Tandarića se 1725. nastanila u Netrubu. Do konca 18. stoljeća broj obitelji i stanovništva se povećava. U Ričice dolaze i neki novi rodovi. Na početku 19. stoljeća izvršen je prvi popis stanovništva sela Ričice . Na tom popisu su i obitelji Petra, Ante i Mate Tandarića s ukupno dvadeset i dvoje čeljadi. Iz popisa saznajemo da je te godine u Ričicama bilo 119 obitelji i 785 duša, ali iz njega možemo saznati i približan raspored te grupiranost pojedinih rodova.

S popisom obitelji se očito započelo u Bušanjama i Donjem Polju. Nakon popisa šest obitelji Parlova, upisane su dvije obitelji Medvidovića u Sridi Sela. Potom popisane obitelji iz plemena: Lekić, Budimir, Pavić, Zec, Budić, Tandarić, Kovač i tako dalje. Prema redoslijedu popisa i grupiranosti obitelji, dalo bi se zaključiti da su godine 1806. Tandare još uvijek živjele na Netrubu.

Trinaest godina poslije, izvršen je novi popis stanovništva župe Ričice . Iz Stanja duša, koje izrađeno 1819., doznajemo da u Ričicama tada žive dvije obitelji Tandara, Filipova i Ivanova, dok su druge dvije obitelji, Antina i Martinova, odselile u Zavelim.
Godine 1835., u vrijeme druge austrijske vladavine, izrađen je Katastar Ričica a u sklopu njega veoma precizne katastarske karte koje nam pružaju mnoštvo dragocjenih informacija. Iz tih mapa, u kontekstu ovog razmatranja, možemo vidjeti formirane zaseoke koji su se uglavnom održali do današnji dana.
Uz katastarske karte izvršen je i popis obitelji i popis kuća. Svaka kuća je dobila svoj broj i pripadala je određenom vlasniku, glavi obitelji. Iz tablice je vidljivo da su na kućnim brojevima 68, 69, 70 i 71 upisane četiri obitelji iz roda Tandara, što je u određenom smislu proturječno popisu iz 1819., kada su u Ričicama živjele samo dvije obitelji ovog roda. Možda je uzrok tomu što još nisu bili riješeni obiteljski imovinsko-pravni odnosi pa su se i Ante pok. Ante i Martin pok Petra upisali kao posjednici nekretnina u Ričicama, iako su već 1819. stanovali u Zavelimu.

Za ričičke Tandare nadimkom Lovrići, koji su potomci Petrova sina Martina, veoma je zanimljivo da je Martin sa svojom obitelji 1819. bio u Zavelimu. Kako i kada se Martinov sin Grgo, odnosno njegovi potomci, doselio u Ričice, o tomu više u poglavlju Rodoslovlje.

Zaseoci Lekići, Budimiri, Pavići, Sičeneice, Kilići i mnogi drugi su već formirani i nalazili su se na današnjim lokacijama. Zaselak Tandare 1835. još nije bio formiran. Njihove kuće bile su razbacane na nekoliko lokacija u Netrubu. Na kućnom broju 68 kao posjednik je upisan Martin Tandara pok. Filipa. Današnje Tandare nadimkom Rumići su Martinovi potomci. Na kućnom broju 70 kao posjednik je upisan Ivan Tandara pok. Mate. Današnje Tandare nadimkom Sesarovići (Cesarovići) su Ivanovi potomci. Koliko se iz katastarske karte može zaključiti, Ivan je već 1835. bio na današnjoj lokaciji Sesarovića (Cesarovića).

(Materijal je preuzet iz knjige „Rodoslovlje plemena Tandara“ autora Milana Lažete)

Jedna zanimljivost koju je doznao gospodin Vice Tandara: U južnom djelu Rumunjske u županiji Dolj postoji mjesto Țandăra, koje ima svega 114 stanovnika. Također postoji i prezime ȚANDĂRĂ ali se ne zna koliko se ljudi tako preziva. U rumunjskom jeziku postoji riječ ȚANDĂRĂ,koja se čita otprilike kao kad bismo ga napisali na hrvatskom CANDARA + Ă se čita kao zvuk kad ne znate što bi rekli, kao i u engleskoj riječi first. Ta riječ znači cjepčica, iver, krhotina, odlomak ,a najviše se koristi na rumunjskom u izrazima: a-i sări țandăra - naljutiti se ili a se face țăndări – razbiti se.