Povijest školstva u Ričicama

oca svoga,
da te od njega stigne blagoslov.
Jer blagoslov očev učvršćuje kuću djed,
a majčina kletva temelje im ruši...
Ne odbacuj razgovora mudrih,
nego razmišljaj o njihovim izrekama,
jer ćeš tako stećl nauk
i umijeće za stvari velike.
Ne potcjenjuj govora staraca,
jer oni su učili od svojih roditelja,
a od njih ćeš se ti naučiti razboru
i u pravo vrijeme odgovarati"
Mudri Sirah
Prvi spomen škole u Ričicama vezan je uz ime fra Anđela Udiljka (1793.-1879.god.), tog časnog Studenčanina koji je svoj život posvetio Crkvi i prosvjećivanju čovjeka. Na sreću, dolazi za župnika u Ričice 1864.-1866.god. i po prvi puta započinje s poučavanjem pučanstva kroz pomoćnu osnovnu školu. (Nema pisanih tragova o broju i popisu učenika). Odlaskom fra A. Udiljka iz Ričica (1866.god.) nema spomena o bilo kakvom organiziranom poučavanju. Vjerojatno poučeni iskustvom i voljom fra A. Udiljka, bilo je pokušaja ponovnog uspostavljanja pomoćne škole u Ričicama.
Godine 1872. za župnika u Ričice dolazi don Bariša Grgić, koji u suradnji s Kotarskim uredom u Imotskom početkom veljače iste godine otvara pomoćnu školu u Ričicama. Škola je radila tri godine, točnije do 26. svibnja 1875. god. kada se don Bariša Grgić odriče rada u školi. Ne zna se točno gdje se održavala nastava, vjerovati je kako je to bilo u Župnoj kući.
(Postoji pismeni trag - preslik dopisa: Ričice, 20. prosinac 1872. god. don Bariša Grgić župnik i učitelj pomoćne škole).
Ričice su ponovno bez pomoćne škole sve do 1893.god. Ponovno otvaranje škole vezano je opet uz ime župnika, don Marina Škarice. Postoje pisani tragovi gdje Školsko vijeće iz Imotskog traži od župnika da 1893.god. otvori pomoćnu školu s obećanjem otvaranja redovite škole. Istovremeno otvaraju se škole u okolnim mjestima i postupno se zadržavaju. Opstanak pojedine škole redovito je bio povezan uz tvrdu građevinu tj. zgradu.
Shvaćajući bogastvo pisane riječi i škole te siromaštvo onih koji njome oskudjevaju, Ričičani odlučiše svoju sudbu uzeti u svoje ruke i čvrsto odlučiše izgraditi zgradu škole. Godine 1935. započeše s gradnjom školske zgrade 11 x 6 m u kojoj je bio smješten i stan za učitelja. Zgrada je završena pred početak Drugog svjetskog rata, a investitor u potpunosti bili su samo mještani Ričica. Izgradnjom zgrade u Ričicama konačno je počela djelovati četverogodišnja škola. I danas ima živih polaznika škole u Ričicama, generacija 1935/36.
Popis učenika 1935/1936. školske godine u Ričicama
(Unaprijed se ispričavam ukoliko je netko preskočen i nije uvršten u popis, isti je sačinjen temeljem kazivanja i sjećanj živih ondašnjih polaznika)
Bilojelic:Ana Luka Budimir: Ivan Tomica Vice Čorbić: Mara Kilic: (Lucak) Nine Sekul Kovac: Ante
Lazeta: Filip Martin Marijan Marko Pere Lukic: Ana Malenica: Marko mara Ivan (Tošić) Marija Nedo-Dane Mila Ivan Matišić: Marijan Martinović: Petar Parlov: Ana (Zele) Jozo Mijo (Mica) Pavić: Marijan (Manje) Jozo Pušić: Nađelko Ante Jokan (Jozo) Marijan Marijan Nikola Roso: Jozo Tandara:Lovre Frano
Prvi učitelj bio im je Petar Ristić (radio jednu godinu u Ričicama), a poslije je dugogodišnji učitelj bio gosp. Andrija Fabris.
Anegdota o gradnji dimnajka za skolu
Budući projektom nije bio predviđen dimnjak, pametni majstor se dosjetio, i isti izgradio i zamaskirao tražeći dodatne radove Kako su se radnici hranili u Ante Budimira Sušana, tu su se i vodili pregovor i, a kad je to čuo Sušan reče iz svega glasa, pa dimnjak je izgrađen, tu je, a majstor će njemu: "Dobro to je bio novac za hranu pa ti sada plati..."Zbog interesa i broja djece, školske vlasti 1961/1962.god. daju suglasnost i otvaraju još dva razreda tj. peti i šesti, tako od 1961. godine u Ričicama djeluje šestogo¬dišnja škola, a oni koji su željeli nastaviti daljnje školovanje išli su u 10-ak km udal¬jenosti Proložac ili diljem Lijepe naše.
Moram pripomenuti kako je i u Ričicama kao i u drugim našim selima bilo otpora slan¬ju djece u školu, poglavito ženske djece. Zbog teškog materijalnog stanja, gdje je mjera bila broj ruku, držalo se kako se zemlji uzimaju korisni ratari i čuvari stoke, a curice su i tako rođene za udaju i rad u kući, tako je u tom razdoblju i najveći broj djece sa završenom samo četverogodišnjom školom. Odlaskom u svijet, otvaraju se oči, a želja za znanjem postaje veća tako i taj otpor nestaje, a mali Ričičani su umjesto u polju i sa stokom sve više u školskim klupama.
Nastojeći poboljšati uvjete i rad škole, a i očekujući od vlasti suglasnosti za osmogo¬dišnju školu Ričičani su 1965. god. ponovno u ulozi investitora i graditelja i na već pos¬tojećoj zgradi nadogradiše dvije učionice. Njihovu radost zbog izgradnje učionica stiže razočarenje zbog nerazumijevanja i neotvaranja osmogodišnje škole (šk. god. 1963/64. u prvih šest razreda upisano 204 učenika). 70-ih godina, iako broj učenika konstant¬no otpada, javlja se misao o cjelovitoj osmogodišnjoj školi u Ričicama. Tadašnji SIZ za osnovno obrazovanje u Imotskom i Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske osiguravaju sredstva za dogradnju, izradu i opremanje škole u Ričicama, čime stvaraju materijalne i građevinske preduvijete za rad osmogodišnje škole te je 1978. god. i počela s radom kao područna škola O.Š. Proložac. Pri izgradnji učionica, izgrađeni su i opremljeni stanovi za učitelje.
Popis učitelja koji su radili u Ričicama napravljen na temelju spisohrana O.S. Proložac
Alujević Anja | Meter Anđelko | Bago Nedjeljko | Meter Janja Bajić | Krešimir Mikulić | Ante Bauer | Stjepan Mikulić | Željko Beljan Jaka | Mikulić Zvonimir | Bilić don Marinko | Mikulić Mira | Bogdanović V. | Mikulić Miroslav | Budić Mate | Mikulić (Kujundžić) Branko | Budimir Ivan | Milas Mara | Budimir Marijan | Mitar Jerka | Budimir Mate | Nenadić Ivana | Budimir Matija | Nenadić Mate | Budimir Miroslav | Olujić Čedna | Buljan Danica | Pavlović Snježana | Bušić Mislav | Paršić Dragica | Ćorić Ana | Parlov Mira | Đerek Veljko Jerko | Perinović Eleonora | Đuzel Ivan | Perković Markica | Galić Borben | Petričušić (Grabovac) Ruža | Garac-Tolić Dinko | Pešić Zvjezdana | Grabovac Drago | Pezo Danica | Jaman Ljiljana | Prlić fra Vinko | Jažo (Bešlić) Anda | Radeljić Mate | Jažo Stanko | Radeljić Miro | Jenčić Blaža | Radeljić Zdenka | Jukić Mirjana | Rako Vinko | Kadijević Danica | Sekelez Matić Anka | Karoglan Ivan Spajić Željka Karoglan Manda Stojić Pezo Milka Kokić Danica Strinić Dragica Kokić Ivan Strinić Tereza Kokić Miroslav Strinić Josip Kokić Mladen Šemanović Lina Kraljević Ante Simić Nina Kraljević Dragica Šimić Danko Kraljević Jasminka Šućur Jagoda Kujundžić Luka Šućur Snježana Kukavica Mate Tolić Mate Kusić Grozdana Tomić Branko Jurišin don Marinko Vrljičak Zlata Livajić Ivan Žare Marija Lovrinčević Lucija Zdilar Ana Malenica Nikola Zdilar Mirjana Mandić-Ćelić Vedrana Žarković Suzana Marčelja Bogumil Ždero Žarka Marinović Božena Martić Smiljana Medvidović Ivana
