Podrijetlo i nastanak prezimena

Nastanak prezimena vezujemo uz feudalni poredak...

kada se obitelj organizirala kao krvna i proizvodna jedinica, uključena u stalež povlaštenih ili stalež potlačenih. Crkva je u to vrijeme vodila nadzor i evidenciju puka radi sprečavanja krivoženstva, incesta, ranih i nepriličnih brakova, svakovrsnih utaja, itd. Zbog toga su se od Tridentskog koncila (održanog u Tridentu, današnji Trento u Italiji, 1545. – 1563.) u Zapadnoj crkvi počele voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih u koje su se obavezno upisivala prezimena za sve staleže. Jednom zapisana, prezimena su postajala stalna, nepromjenljiva i nasljedna. Tako je prezime dobilo – pravni status. Važno je napomenuti da su se od tada u Hrvatskoj na krštenjima nadijevala isključivo svetačka imena.

Onomastika, kao posebna grana jezikoslovlja, bavi se proučavanjem osobnih imena, prezimena i nadimaka ljudi (antroponimi), te imenima mjesta (toponimi). Naša prezimena jedno su od najsigurnijih vrela i najvjerodostojniji putovi za istraživanje podrijetla pučanstva nekog kraja i za povijest seoba.

Hrvatska prezimena moguće je svrstati u četiri osnovne skupine: čiji si, kakav si, otkud si i što si. U prvoj skupini su prezimena kojima se izražava krvno srodstvo, veza roditelj – dijete. To je najbrojnija skupina i u njoj je najviše patronima (prezimena po osobnom imenu oca) ili, znatno manje, matronima (prezimena po osobnom imenu majke). Evo nekih prezimena iz te skupine: Antić, Ivanić, Franić, Fabijanić, Vinković, Marković, Radić, Perić, Mirković, Nenadić i dr. Neki od metronima su: Anić, Jagić, Katić, Klarić, Mandić, Margetić, Miličić, Višnjić, i dr. Ričička starija ili današnja prezimena koja pripadaju ovoj skupini su: Budić, Budimir, Dujmović, Ivanković, Jurić, Landikušić, Lažeta, Lekić, Lukić, Martinović, Pavić i Roso.

U drugoj skupini su prezimena koja su u vezi s osobom koja ima neka karakteristična obilježja. Ponekad se takvim prezimenom označava pravi ili posprdan smisao društvenog položaja njegovoga prvog nositelja. U ovu skupinu idu i prezimena koja ističu rodbinsku vezu, te vezu s biljnim ili životinjskim svijetom. Neka od prezimena iz ove široke i raznovrsne skupine su: Serdarević, Dvornik, Dizdar, Pašić, Župan; Bralić, Babić, Barbić, Dundić, Šurjak, Domazet, Udovičić; Križić, Batinić, Čutura, Budak, Tesla, Vrčić; Jablanović, Čičak, Mažuranić, Lipovac; Sokol, Orlić, Lisičar, Zečević; Glavan, Bradić, Šakić, Vereš, Crnčević, Ćosić, Gobac, Plazibat, Šiško, i dr. Ričička prezimena iz ove skupine su: Bilić, Bilojelić, Gujić, Knežević, Malenica, Medvidović, Pinjović, Pušić, Tandara, Tavra, Topalušić i Zec.

Treću skupinu prezimena čine tzv. etnonimi ili etnici. Njima su se identificirale osobe po nacionalnoj pripadnosti ili pokrajinama iz kojih su došli. U ovoj skupini su prezimena: Horvat, Horvatić, Hrvatin, Bosanac, Arnautović, Vlahović, Mađarić, Kranjec, Turčinović, Ramljak, Bunjevac, Kranjčević, Puljiz, Kozarac, Međimurec, Duvnjak, Grabovac, Poljak, Primorac, i dr. Četvrtu skupinu čine prezimena nastala prema zanimanjima. Takvih je prezimena mnogo, a neka su vrlo česta, kao što su: Kožarić, Kolar, Lončar, Ribar, Končar, Puškar, Sabo, Klobučar, Škrinjar, Užar, i dr. Ovoj skupini pripadaju ričička prezimena Kolovrat i Kovač.

Preuzeto iz knjige

„Povijest i rodoslovlje ričičkih Pavića“ autora M. Lažete i V. Pavića

Prezimena koja više ne susrećemo u Ričicama

Prema župskim spisima u Ričicama možemo vidjeti koja su plemena tu živjela a danas ih nema. Ili su izumrla, ili su se pojedine obitelji iz raznih razloga odselile iz Ričica. Danas u Ričicama više ne susrećemo obitelji slijedećih prezimena:
Baić, 1806. god. u Ričicama nalazimo jednu obitelj Barbić, više puta se provlače kroz Maticu krštenih od 1786. pa dalje. God. 1806. U Ričicama je jedna obitelj. Doselili su Iz Hercegovine.
Bošković, nema drugih podataka Gojanović, god. 1806. U Ričicama je jedna obitelj. Odselili se u Bosnu.
Budić, više puta se provlače kroz Maticu krštenih. God. 1823. U Ričicama su dvije obitelji. Iz Podzavelima.
Cerić, u najstarijoj Matici krštenih spominju se 1793. god. Po njima se naziva Pušića Cera.
Ćorić, god. 1823. Živi jedna obitelj. Iz Hercegovine. Grgić, u najstarijoj Matici krštenih piše Landikušić, rečeni Grgić. Od 1793. god. samo Grgić. God. 1823. U Ričicama su dvije obitelji toga prezimena. Danas su to Kilići. Naselili su se iz Hercegovine. Milićević, zabilježeno u Matici krštenih 1790. Iz Hercegovine. Siljić, prvi put se spominje u Maticama 1810. God. 1823. jedna obitelj.
Zec, kroz najstariju Maticu krštenih često se provlači. Doselili iz Prisoja u Bušku blatu u Proložac i Ričice. God. 1823. U Ričicama nalazimo dvije obitelji.
Zgurić, nalazimo ih u Matici krštenih 1791.
Latešić, po njima se prozvao zaselak Latešić.
Danas u istoimenom zaseoku žive obitelji prezimenom Lekić.
Sesar, iz Hercegovine. Po njima se naziva zaselak Sesarovići.
Vagić, nema drugih podataka
Loretić, spominje ih Zemljišnik 1747.
Kovačević, spominje ih Zemljišnik 1747.
Cvitković, spominje ih Zemljišnik 1747.
Juričević, spominje ih Zemljišnik 1747.

Izvor:
Fra Vjeko Vrčić
PLEMENA IMOTSKE KRAJINE
Imotski 1996
Stranice 244-249